Input:

Računovodstveno-porezni tretman manjkova

28.3.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

2024.06.1.2 Računovodstveno-porezni tretman manjkova

Iva Uljanić Škreblin, mag. oec., ovlašteni porezni savjetnik

Prema odredbama čl. 15. Zakona o računovodstvu poduzetnik je obvezan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Ako se popis obavlja s danom poslije kraja poslovne godine tada je potrebno napraviti sljedeće:

Stanje na dan provedbe popisa

– povećanja (u razdoblju između zadnjeg dana poslovne godine i dana popisa; npr. nove nabave)

+ smanjenja (u razdoblju između zadnjeg dana poslovne godine i dana popisa; npr. prodaja ili utrošak)

= stanje na posljednji dan poslovne godine

Prema članku 66. Općeg poreznog zakona porezni obveznik mora na početku poslovanja popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis. Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnih promjena i kod otvaranja postupka stečaja ili postupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti. Kod promjene cijena dobara nije nužan popis imovine ako se u knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi. Popisne liste smatraju se knjigovodstvenim ispravama.

Utvrđene popisne, odnosno inventurne razlike knjiže se najkasnije sa zadnjim danom poslovne godine, odnosno primjerice za 2024. godinu, najkasnije na 31. prosinca 2024. godine. Naravno, podaci iz inventurnih lista moraju se usporediti sa podacima iz materijalnog i financijskog knjigovodstva kako bi se utvrdilo ima li razlika, kolike su te razlike i koje su vrste (višak ili manjak), što se sve utvrđuje u izvješću o obavljenom popisu.

Predmet popisa je sva imovina i obveze društva. Popisno povjerenstvo uobičajeno čine tri osobe - voditelj i dva člana, no to mogu biti i dvije ili samo jedna osoba. Međutim, potrebno je voditi računa o tome da osobe koje rukuju s materijalnim sredstvima istodobno ne budu i popisivači tih sredstava, naravno zbog "sukoba interesa", jer popisivač vrlo vjerojatno neće biti objektivan nego će možda nastojati prikriti stvarno stanje.

Nakon što je sastavljen izvještaj o obavljenom popisu te ako se utvrdi manjak, odgovorna osoba u društvu (u pravilu direktor društva) treba donijeti odluku hoće li se za taj manjak teretiti odgovornu osobu ili će se manjak evidentirati na teret poduzetnika. Također, u slučaju da postoji sumnja da je odgovorna osoba ili drugi zaposlenih društva počinio kazneno djelo krađe, direktor može donijeti odluku hoće li se poduzeti i ako da kakvi koraci protiv te osobe. Također, nakon provedene inventure direktor može donijeti i odluku, na temelju preporuke


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: