Input:

Obračun poreza na kapitalne dobitke

8.8.2022, , Izvor: Verlag Dashöfer

2022.15.1.3 Obračun poreza na kapitalne dobitke

Ivan Vidas, struč. spec. oec.

Kapitalni dobici predstavljaju porast vrijednosti imovine: zemlje, zgrada, strojeva, automobila, vrijednosnica (dionica i obveznica). Oni se mjere kao razlika između prodajne cijene i cijene po kojoj je dobro bilo ranije kupljeno.

Porez na kapitalne dobitke predstavlja porez na povećanu vrijednost imovine. U teoriji se obično smatra kako se kapitalni dobici trebaju oporezivati jer predstavljaju jedan od mogućih izvora dohotka. No, u praksi su veoma različiti pristupi oporezivanju kapitalnih dobitaka. U nekim se zemljama oni oporezuju pod istim uvjetima kao i svaki drugi dohodak jer se smatra da se mogu koristiti za iste namjene kao i dohodak.

Kapitalni dobici obično se ne oporezuju kada stvarno nastaju, već samo onda kada se realiziraju, tj. tek kada pojedinac proda svoju imovinu. Na primjer, ako pojedinac kupi neku dionicu čija vrijednost stalno raste, on ne plaća porez na poraslu vrijednost imovine sve do trenutka prodaje te dionice. Tek kada je dionica prodana, na razliku kupovne i prodajne vrijednosti plaća se porez na kapitalne dobitke.

Kako se kapitalni dobici oporezuju tek kad se ostvaruju, vlasnicima nije u interesu prodaja imovine, pa dolazi do zadržavanja strukture portfelja. Ovakav bi se odnos prema prodaji imovine izbjegao kad bi se oporezivali nerealizirani kapitalni dobici. No, administrativno taj je postupak veoma složen jer zahtijeva redovito vrednovanje cjelokupne imovine.

Nadalje, valja razlikovati dugoročne kapitalne dobitke i kratkoročne kapitalne dobitke, tj. dobitke na imovinu koja se posjeduje na dugi rok i dobitke na imovinu koju pojedinac drži u kraćem vremenu. Zato se dugoročni kapitalni dobici oporezuju nižim stopama od kratkoročnih kapitalnih dobitaka jer se smatra da se kratkoročni kapitalni dobici ostvaruju radi postizanja spekulativnih profita.

Vrijeme posjedovanja koje je potrebno da bi porezna služba neku imovinu smatrala dugoročnim vlasništvom različito je za pojedine vrste imovine. Na primjer, ono je za vrijednosnice obično kraće negoli za nekretnine.

Isto tako, u izračunu kapitalnih dobitka trebalo bi voditi računa i o inflaciji. Naime, cjelokupan porast vrijednosti imovine rezultat je porasta njezine realne vrijednosti, ali i porasta cijena. Zato bi valjalo isključiti porast cijena iz porasta nominalne vrijednosti imovine kako bi se oporezivali samo realni kapitalni dobici, a ne nominalni u koje je uključena i promjena cijena.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka čini razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti.

Primicima se smatraju primici od otuđenja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: