Input:

Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima

7.4.2023, , Izvor: Verlag Dashöfer

2023.07.1.1 Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima

mr. sc. Silvija Pretnar Abičić, ovlašteni revizor i interni revizor

Rezerviranje predstavlja obvezu čija je priroda jasno određena i za koju je na datum bilance vjerojatno ili sigurno da će nastati, međutim postoji neizvjesnost u pogledu iznosa ili datuma kada će nastati.

Rezerviranje, kao obveza neodređenog vremena i/ili iznosa, priznat će se kao rashod razdoblja samo ako su zadovoljeni određeni zahtjevi propisani računovodstvenim standardima i to:

a) društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prošlog događaja;

b) vjerojatno je da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi i

c) iznos obveze se može pouzdano procijeniti.

S računovodstvenog aspekta, rezerviranja su definirana odredbama MRS-a 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, a obveznici primjene HSFI odredbe o dugoročnom rezerviranju za troškove i rizike nalaze u HSFI-u 13 – Obveze, HSFI-u 15 – Prihodi i HSFI-u 16 – Rashodi koji su u skladu s odredbama MRS-a 37.

Osim računovodstvenih propisa, subjekt mora voditi računa i o poreznim propisima vezanim uz oporezivanje dobiti. S poreznog aspekta, rezerviranja su definirana Zakonom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04-114/22; nadalje Zakon te Pravilnikom o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05-156/22; nadalje Pravilnik) te se, bez obzira na računovodstvene standarde, prilikom utvrđivanju porezne osnovice kao porezno priznati rashod priznaju rezerviranja samo za one namjene koje su propisane u čl. 11. Zakona, i to:

1. troškovi rezerviranja za rizike i troškove na temelju zakona ili drugog propisa te rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima, kao što su:

a) rezerviranja za otpremnine,

b) rezerviranja za troškove


Input: